Na nasilje ne treba odgovarati nasiljem

Na nasilje ne treba odgovarati nasiljem

Svedoci smo da je nasilje počelo da se uvlači u sve sfere života i utiče na mentalno zdravlje velikog broja dece, mladih i odraslih. Vrlo je česta pojava da deca, mladi i odrasli trpe, ali i vrše nasilje u vrtiću, školi ili na poslu. TV programi, crtani filmovi, filmovi i video igre prikazuju sve tipove nasilja, od fizičkog do verbalnog.

Na nasilje ne treba odgovarati nasiljem

Svi stručnjaci su se složili da na bilo koji oblik nasilja ne treba odgovarati nasiljem. Ova konstatacija je vrlo važna za decu najmlađeg uzrasta, jer oni tada uče kako da se ponašaju u određenoj situaciji. Greška roditelja sastoji se u tome da svoju decu uče kako da nekome uzvrate i time se ponose. Deca mlađeg uzrasta prolaze kroz razne faze u odrastanju, tako da se neke vrste ponašanja ne mogu kategorizovati kao nasilje. Na primer: faza ujedanja je normalna za decu jaslenog uzrasta, jer tada deca nisu dostigla stepen razvoja da iskažu svoje emocije. Česte svađe oko igračaka, guranje, pa i ponekad čupanje i udaranje tokom igre ne predstavlja nasilje i sastavni je deo odrastanja. Kroz razgovore i primere ovakvo ponašanje se lako eliminiše.

Kad smo kod poznate fraze „udari i ti njega“, ona može doneti dobar rezultat kada je u pitanju fizički napad, jer na taj način nasilniku se daje poruka da ćete se braniti. Kada svoje dete učite da vrati, dete je ohrabreno, ali vrlo često takva deca kasnije izazivaju sukob. Pitate se: kako? Ova deca se ne boje šta će im mama i tata reći, jer su ohrabreni i imaju njihovu dozvolu. Deca vrlo često ovo zloupotrebljavaju tako što kad ne dobiju šta žele, oni krenu sa nasiljem. Takođe, ako ih neko dira - reaguju prekomernom silom. Nasilje uzvrate mnogo jače nego što su napadnuti. Tako se pokreće začarani krug iz kojeg je teško izaći. Takođe, nasilno reaguju deca i kada za to nema potrebe i to obično izgleda ovako: Deca trče u dvorištu, jedno se sapliće i pada na drugo dete - to dete uzvraća udarcem, jer ne zna da je gurnuto slučajno. Opravdanje je: mama i tata su mi rekli da vratim kad me neko dira. Većina roditelja ne objasni deci kada je legitimno uzvratiti. Jedino pozitivno što uzvraćanje može doneti jeste da, kada je nasilje direktno usmereno na dete i ponavlja se iz dana u dan, dete uzvraćanjem taj lanac prekine. Ako dete dobro odreaguje - nasilnik će odustati, jer on traži slabu žrtvu. Takođe, treba naglasiti da je nasilje u vrtiću jako retka pojava, jer je ovaj problem karakterističan za školsko i srednjoškolsko doba.

Naučite svoje dete kako da se čuva:

  1. Neka izbegava decu problematičnog ponašanja;
  2. Neka ne naseda na provokacije;
  3. Neka traži pomoć prijatelja;
  4. Neka kaže i traži pomoć vaspitača, nastavnika i roditelja.

Pozovite nas i dodatno se informišite o svemu. Naše ljubazno osoblje Vam stoji na raspolaganju.